Predstavništvo Renoa u Srbiji, u prošlonedeljnom oglasu u Blicu, na četvrtini strane promoviše bezbedonosnost (vidi kasnije u tekstu) svojih vozila i, u manje od 300 reči, promoviše i nekoliko grešaka.
Renault je jedini proizvođač automobila koja je nagrađen…
Očigledno da je u toku rada na tekstu u ovoj rečenici došlo do menjanja imenice koja je u nekoj od verzija bila u ženskom rodu i, greška se potkrala. Naviknuto oko kojem je tekst već bio poznat, jednostavno je previdelo da složi sve potrebne reči po rodu.
Na taj način smo uspeli da sakupimo korisne informacije o tome kako dolazi do nesreća, a koje nam omogućavaju da obezbedimo sve bolje i bolje bezbedonosne sisteme.

Vreme je za promene
Verujemo je da je namera bila da se kaže da su sakupljene informacije one koje omogućavaju nešto ali je, iz ovakvog rečeničnog sklopa moguće pomisliti i da su to nesreće.
U istoj rečenici se pojavila i kovanica bezbedonosno, što je česta i pogrešna upotreba pridevskog oblika imenice bezbednost – bezbednostan (ali -sna, -sno, -sni, -sne, dakle: bezbednosne sisteme). Što se nastavka -stno tiče, koji mnogima zadaje muke, valja imati na umu da se slovo ‘t’ zadržava u pridevima izvedenim iz imenica stranog porekla (kontrastno, protestno) ali zato, mast – masno a ne mastno.
Konačno, praksa da se strani nazivi proizvoda ili kompanija pišu u originalu, postaje pravilo koje se odomaćilo i protiv kojeg nije izričito dignut glas stručne javnosti (sve nas uvek vesele ćirilične konverzije u ovakvim slučajevima), ali vredi znati i kako se u tom slučaju menjaju: ukoliko je reč o imenu, nećemo stavljati crticu iza naziva (na primer, Reanult-u, nego, prosto, Renaultu), a, kada govorimo o skraćenicama, kao što je OMV, na primer, koristićemo crticu svaki put kada je potrebno da menjamo oblik te imenice (OMV-u, OMV-a).
Što se mene tiče, a sigurno nisam jedina, Reno je ovim oglasom skrenuo pažnju na greške, a ne na sadržaj i to je polje, sudeći i po tekstovima na njihovoj Internet stranici, o kojem ne vode dovoljno računa.
“Vreme je za promene” – citat iz poslednje rečenice ovog oglasa, a ja se pitam koliko je koštala izrada ovog oglasa, a potom i oglašavanje u najtiražnijim dnevnim novinama.
***
Posao lektora i korektora naizgled deluje kao rutinska i prosta rabota, znamo da pišemo i čitamo, pa šta? Ipak, to je složen zadatak koji se sastoji iz nekoliko faza rada:

Ponuda - kako da je ne prihvatiš?
1. Potrebno je prilikom rada na korekturi isključiti mozak (ne misliti o konstrukciji rečenice, gramatici ili semantici) i uključiti oči (u traganju za tipografskim i pravopisnim greškama). Razmišljanje o smislu rečenice ili, nedajbože, udubljivanje i uživanje u napisanom tekstu, u značajnoj meri parališu sposobnost korektora da uradi zadatak na najbolji način.
2. Potom se uključuje mozak (ili, još bolje, druga osoba – lektor) koja počinje da brine o svim drugim aspektima pisanog teksta i lektor može pomalo da uživa i u čitanju, to mu dođe kao deo posla.
3. Treća faza, ‘superica’, uglavnom se radi kada su prethodne dve gotove, tekst se štampa i iščitava još jednom i to bi, ako ima mogućnosti, bilo najbolje da radi neka treća osoba, koja tekst vidi prvi put i nije se već srodila s njim.
Pnotzao je da je čvoek spsoboan da čtia i ruzmae sdažraj i ako je okvao npiaasn, smao ako se zvadoolji pvrailo da pvro i psolednje slvoo otsanu na sovm msetu. Ztao ovo njie lak psoao.
***
Hm, da li je nekom palo na pamet da napravi nešto slično Check-spellingu, za srpski jezik? Ili, to postoji?