Ups.
Sad ću morati da reteriram sa silnim optimizmom i da prestanem da se pravim važna. Trčanje na traci i trčanje u prirodi — dupe i oko. Traka je pis ov kejk, trčanje napolju je big dil.
Elem. Danas sam odlučila da istrčim tih 6 x 500 m napolju. Do sada sam trčala samo jednom na stazi, i to onda kada sam se suočila s istinom. Nakon toga, prebacila sam svoje treninge u fitnes salu, pre svega zbog snega, a onda i zbog organizacije vremena.
Hm, međutim, danas sam procenila da mi temperatura vazduha odgovara, sneg se topi, te poverovah da ovaj lak trkački zalogaj, 6 x 500, treba da istrčim ko iz puške.
(meanwhile in Russia, dok sam purnjala napolju, zvao je “deka” i sin mu je rekao da je mama otišla rano jutros da trči maraton. deka ima slabo srce, odmah sam morala da ga zovem i da mu objasnim šta radim).
Elem. Nemam odgovarajuću odeću za dole (gore sam opet zajmila od sina lejere, njegove dukseve za sport i skijanje i neku sporsku, laku i toplu jaknu). Ali pretanke helanke, em su mi se mišići na nogama smrzli, em su mi noge opet bile nalik olovu. Dakle, lak zalogaj je ispao težak fejl već od izbora garderobe (najboljeg koji trenutno imam). Kapa je bila tu, ali su falile rukavice, i, uopšte, nisam se osećala ni najmanje spremnom i temperaturi vazduha adekvatnom.
Na stranu to što se ipak sada super osećam, endorfin je aktivan pun gas. Ipak, zapanjujuće je kolika je razlika između trake i staze. Kao da sam bacila u vetar sve te sate i kilometre koje sam na njoj do sada pretrčala (s lakoćom, moliću lepo!).
Na stazi mi je Endomondo javljao da mi je brzina nešto ispod 10km/h, dakle, isto kao i na traci, s tim da sam nakon 500 metara u tom ritmu svaki put već bila gotova, pa mi ona 3 minutića hodačke pauze stizali kao nagrada. Sve do poslednjih 2 x 500, kada sam odjednom živnula, kao da sam se tek tada zagrejala i počela da osećam onu lakoću trčanja, kakvu sam znala sa trake. E, ali pošto sam ja štreber, nisam dodavala novih i novih 500 metara kada sam konačno osetila snagu, već sam se držala datog plana kao pertla za cipelu.
Je l’ piše 6 x 500? Piše. Molim.
Lekcije i zaključci:
a) kad izađeš napolje, tek ćeš onda početi stvarno da treniraš.
b) nabavi neke pristojne helanke ili deblji donji deo trenerice.
c) na hladnoći ne zaboravi rukavice.
d) kad će proleće?
Brzina, ni ne vidi se razlika između hodanja i trčanja 🙂
3 Comments
Ne znam da li si se zagrevala, al bez dvadeset minuta LAGANOG trčkaranja i razgibavanja posle, nemoj da trčiš deonice. Nakon deonica obavezno rastrčavanje i istezanje.
Šok je razumljiv 🙂
C, c, c, … Kažu da se na greškam uči, sad sve znaš 🙂
Pingback: Traka (3. nedelja, 2. dan) | MOOSHEMA