Andželina Džoli je deo mudro osmišljene PR profitne šeme u industriji gena [jedno mišljenje]

0
Naslovnica People Magazina

Naslovnica People Magazina

Šta se u stvari dešava iza javnog istupa Andželine Džoli i koji su pravi razlozi za pažljivo skrojenu PR kampanju raspirivanja straha i, za čiji interes. Ovo je prevod jednog dela teksta koji je originalno objavljen na Natural News, autora Majka Adamsa (Mike Adams).

(Natural News — prevod i obrada) Izjava Andželine Džoli da se podvrgla duploj mastektomiji (hirurško odstranjivanje obe dojke), iako nije imala kancer dojki, nije nevin, spontan, “herojski čin” kako se to portretisalo u medijima. Natural News je sagledao čitav niz slučajnosti dobrog tajminga za profitnu korporativnu PR kampanju, koja je planirana mesecima, pa se onda dogodilo da koincidira sa  dolazećom odlukom američkog Vrhovnog suda u vezi sa validnošću patetnih prava na BRCA1 (breast cancer gene).

Ovo istraživanje su vodeći mediji odbili da pipnu. Ovde ću da objasnim korporativne finansijske veze, investitore, udruženja, vlasnike patenata na ljudske gene, sudske slučajeve, širenje medicinskog straha i trilione dolara dovedenih u pitanje.

Svi putevi vode na početak šeme: urednički uvodnik Njujork Tajmsa pripadne ispoliranom, očigledno znalački napisanom tekstu Andželine Džoli, sa pažljivo skrojenim poentama koje se pozivaju  na “izbor” kao politički vrednu ključnu reč, uz očiglednu podršku i sopstvenog muža, Breda Pita, koji pažljivo opisuje celokupno iskustvo koristeći se rečima “ojačati”, “ponos” i “porodica”.

Ipak, grm u kojem leži zec je činjenica da se objava Andželine Džoli naizgled spontatno poklapa sa naslovnicom najnovijeg Pipl Magazina – časopisa koji je obično završen i spreman za štampu tri nedelje pre nego što se pojavi u prodaji. Ta naslovna priča, ne i začudo, koristi isti jezik koji pronalazimo u Njujork Tajmsu: “Njen hrabar izbor”, i “To je i trebalo uraditi”. Raskošni jezik prava na izbor nije slučajnost.

To dokazuje da je Andželinina objava veoma dobro planirana korporativna PR kampanja, sa pažljivo skrojenim porukama, dizajniranim tako da utiču na javno mnenje. Ali, na šta bi Džoli želela da utiče?

…šta kažete na trilione dolara korporativnog profita?

U očekivanju odluke Vrhovnog suda u vezi sa patetnim pravima na BRCA1 gen

Pažljivo biran jezik u objavi Andželine Džoli, nosi četiri primetna uticaja

1) Proizvodi strah kod žena širom sveta od raka dojki kroz objavljivanje lažne statistike koja uteruje strah u kosti svakome ko ima grudi

StockCharts-Myriad-Genetics-Angelina-Jolie-Spike2) Utiče da žene požure da urade proceduru testiranja na BRCA1 gen. Slučajno se desilo da je to testiranje patentirala visokoprofitna korporacija pod nazivom “Myriad Genetics”. Zbog patentnih prava, jedno takvo testiranje košta 3,000-4,000 USD. Samo testiranje je dolarski multi-milijarderski biznis, ali, samo ako uspeju da zadrže prava na patent na osnovu odluke Vrhovnog suda SAD.

3) Prouzrokovalo je vrtoglav skok cena akcija Myriad Genetics (MYGN), najviši u poslednje 52 nedelje.

4) Senzibiliše javno mnenje koje bi moglo da utiče na odluku Vrhovnog suda u korist vlasništva jedne koropracije nad ljudskim genima.

Sve žene sveta su navedene da podrže Andželinu Džoli, a da pojma nemaju šta ona u stvari radi – prodaje te iste žene profitnoj kancer-industriji.  Ali, da bi bolje razumeli šta se događa, moramo zaroniti dublje.

Myriad Genetics postiže vrtoglavu cenu svojih akcija zahvaljujući  Andželini Džoli

“Kompanija iz Salt Lejk Sitija, Myriad Genetics (MYGN) drži patentna prava na testove koji su pokazali da glumica ima 87% šansi da dobije rak dojki”, piše MarketWatch.com.

I to je samo početak. Ako Vrhovni sud bude pod uticajem vrednosti ovog patenta, to bi moglo da znači stvaranje industrije vredne trilione dolara u samo nekoliko narednih godina. Šta više, MYGN je, kako se navodi u medijima koji se bave finansijama, zrela za spajanje, zato što je deo vruće industrije ljudskih gena.

“Najveći svetski prizvođač DNK testova i sredstava za analizu, Life Technologies Corp. kaže da je spreman da ga preuzme Thermo Fisher Scientific za rekordnih 13,6 milijardi dolara”, piše MarketWatch.com

Što više porastu cene deonica MYGN, biće profitabilnije spajanje za sadašnje vlasnike. Tako da se majstorski PR Andželine Džoli baš potrefio sa nezamislivim milionima dolara važnih za neke ljude, koji potražuju monopol na patent gena raka dojki koji je nastanjen u ženskim telima. Slučajnost? Teško.

Patentirati ljudske gene je ogroman biznis

Danas su oko 20% svih naših gena već patentirale velike korporacije i univerziteti. Kako se objašnjava u ACLU, “vlasnik patentnog prava na gen ima pravo da sve druge spreči da proučavaju, proveravaju ili čak i posmatraju gene. Kao rezultat toga, naučna istraživanja i testiranja gena su odložena, ograničena ili čak prekinuta zahvaljujući brizi za patentnim pravima na gene.”

To znači da čak i korporacije koje imaju u vlasništvu patentna prava na gene, guše naučna istraživanja, dok poklanjaju sebi monopol koji je iznad “intelektualnog prava” koje vi imate zahvaljujući sopstvenom DNK! (U kojoj meri je to kriminal? Razmislite…)

To bi značilo da ako Vrhovni sud odluči da presudi protivno pravima Myriada na patent nad genima, nastao bi presedan koji razoružava celokupnu industriju patentiranog gena, pogađajući trilione dolora budućeg profita.

Ovo je, ja verujem, pravi razlog koji stoji iza izjave upućene javnosti koju je dala Andželine Džoli. To je iskreirano tako da budi emocionalne reakcije kod žena i stvara plodno tle za podršku korporacijama-vlasnicima gena, i tak obezbede tim korporacijama da Vrhovni sud odluči da im osigura trilione profita u budućnosti. Ovo je profitni PR nastup koji pokušava da zavede žene i navede ih da podrže korporativni sistem patentnih prava i monopola koji će posle potraživati prava na deo tela svake žive žene na svetu.

Lažljiva statistika: Andželininih preteranih 87% rizika

Ima još nešto u priči koja se tiče BRCA1 i BRCA2 gena. Andželina Džoli napadno koristi zabludu statistike da bi zaplašila žene tako da počnu da misle da će ih sopstvene dojke ubiti.

U uvodniku Njujork Tajmsa, Džoli tvrdi da su joj doktori rekli da ima 87% rizika da dobije rak dojki. Ali, ono što nije rekla, to je da se taj procenat ne odnosi na celu populaciju: to je, zapravo, stari podatak koji je izveden iz konkretnog slučaja porodica koje imaju u istoriji bolesti zabeležen veoma visok rizik od nastanka raka dojke.

Studija objavljena u National Human Genome Research Institute website , koju su sproveli naučnici Nacionalnog instituta zdravlja, otkrili su da je rizik od dobijanja raka dojke povezan sa BRCA1 genom, ali da je ta mogućnost značajno niža od onoga čime je mahala Džoli na javnim medijima.

Zapravo, u velikoj sobi sa 600 žena, samo jedna bi mogla da ima mutiran BRCA gen u svom genetskom kodu. I, ta jedna od 600 koja ima mutaciju, ima rizik od 56% a ne 78, kako je tvrdila Džoli.

Tako da ono o čemu stvarno govorimo, to je da jedna od 600 žena živi sa mutiranim BRCA genom, da manje od polovine razvije rak zbog toga. Drugim rečima, samo jedna od 1200 žena sa mutiranim BRCA genom će dobiti rak dojki.

Sada, zahvaljujući Andželini Džoli i njenom širenju straha preko medija, žena širom zemlje su prestravljene zbog uverenja da ih njihove sopstvene dojke mogu ubiti i da je najbolji način da se to predupredi – odseći ih!

Ovo je, dragi prijatelji, suština ovog raspirivanja straha. Ova mogućnost pogađa manje od jedne desetine jednog procenta žena, ali je sada predstavljena kao nacionalna kampanja straha koja će nahraniti profit na polju dijagnostike i lečenja raka, da ne pominjemo kartele koji drže monopol na ljudske gene.

To je ono što se zaista ovde događa. Ne očekujte da to pročitate u Njujork Tajmsu.

  • Fotografije korišćene u tekstu preuzete su iz izvora. Ceo tekst, sa delovima koje nisam ovde prevela, možete pogledati direktno na izvoru, Natural News.
Share.

About Author

Osnivač, autorka i urednica Mooshema.com. U slobodno vreme ovde, negde s porodicom, u kuhinji, u teretani ili na stazi, u radno vreme bilo gde odakle može da se radi kopirajting, analitike, strategije i konsalting na društvenim mrežama, kao i društveni aktivizam.

Leave A Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.