Naučna je činjenica da “deca od jedne do pet godina ne smeju uneti više od 0.006 mikrograma po kilogramu.”
Izgleda da nam je ovih dana iz fokusa promakla jedna bitna stvar: nivo aflatoksina je ponovo zvanično podignut sa 0.05 na 0.25 μg/kg. Zvaničnici opravdavaju potez potpunom bezbednošću ishrane ljudi, a jedna naučnica otkriva potpuno zabrinjavajuće naučne podatke.

Ilustracija preuzeta odavde
Struka, ministarka poljoprivrede, te razni profesori i instituti, umiruju javnost da je “mleko koje se nalazi u našoj zemlji potpuno bezbedno za potrošače jer granična vrednost od 0,25 mikrograma po kilogramu daje sigurnost potrošačima.”
Pre neki dan mi je neko skrenuo pažnju na doktorsku tezu (klikni za pristup celom radu) Novosađanke, Jovane Kos, koju je branila na Tehnološkom fakultetu ove godine – Aflatoksini: analiza pojave, procena rizika i optimizacija metodologije određivanja u kukuruzu i mleku.
Ono što tamo piše, ne poklapa se ni najmanje sa izjavama koje su dali zvaničnici i struka u vezi sa ovim novim podizanjem praga za dozvoljnu količinu ovog otrova i bezbednosti tog nivoa za konzumaciju, posebno ne za najmlađe.
Budući da nisam tehnolog, ja ću ovde, da biste i vi znali i počeli da razmišljate o tome, samo preneti 3 tabele koje sam videla u ovoj disertaciji, a koje su vredne pažnje javnosti:
Ovo je tabela o indeksu opasnosti. Svaka izračunata HI vrednost veća od 1 ukazuje na postojanje rizika (KuiperGodman, 1990). Na osnovu tih rezultata, vidi se da za najmanju određenu koncentraciju AFM1 od 0,010 μg/kg postoji rizik za dečake i devojčice starosti od prve do pete godine.
c/p: Za ostale ispitane starosne kategorije HI vrednost je manja od 1. Za unos koncentracije AFM1 od 0,197 μg/kg, HI vrednosti kreću se u intervalu od 2,25 do 30,2; dok je za koncentraciju od 1,20 μg/kg interval HI vrednosti od 11,9 do čak 184. Usled dokazanog kancerogenog, mutagenog, teratogenog i imunosupresivnog efekta AFM1 na organizam ljudi (IARC, 2002; Williams i sar., 2004) može se zaključiti da za sve starosne kategorije postoji izuzetan rizik od konzumiranja mleka koje je kontaminirano AFM1. Pored toga, HI vrednosti za dečake, uzrasta od prve do pete godine, koji konzumiraju mleko sa koncentracijama AFM1 od 0,197 μg/kg ili 1,20 μg/kg, iznose 30 odnosno 184, redom. Za devojčice istog uzrasta HI vrednosti za navedene koncentracije iznose 29 odnosno 179. Ovo dodatno povećava rizik i opasnost od konzumiranja kontaminiranog mleka jer prisustvo aflatoksina u ishrani dece, usled njihovog intezivnog rasta i razvoja, može dovesti do čitavog niza negativnih efekata: mutacije gena, anomalije hromozoma, transformacije ćelija, zaostajanja u rastu i Doktorska disertacija Jovana Kos 110 razvoju, dizbalansu hranjivih materija, kancera, pa i smrti (IARC, 2002; Williams i sar., 2004).
Najmlađi ne smeju više od 0.006 μg/kg
Druga tabela odnosi se na procenu dozvoljenih koncetracija aflatoksina u zavisnosti od pola i starosne kategorije:
Ovde se vidi da dečaci i devojčice uzrasta od prve do pete godine ne bi trebalo da konzumiraju mleko koje je kontaminirano AFM1 u koncentraciji iznad 0,006 μg/kg. Molim vas, 0.006 μg/kg, u zemlji u kojoj je zakonita granica 0.25 μg/kg.
Deo disertacije je i analiza mleka na tržištu, i ocena nivoa aflatoksina u mleku domaćih mlekara. Naučnica ispituje 200 uzoraka mleka i poredi da bi iz tog uzorka, samo 2 uzorka (1%), deca u najmlađeg uzrasta mogla da koriste.
c/p: Na osnovu toga, navedena starosna kategorija od 200 ispitanih uzoraka mleka, bez postojanja rizika, mogla bi da konzumira samo 2 (1%) uzorka svežeg mleka sa farmi u kojima je koncentracija AFM1 bila ispod navedene koncentracije. U skladu sa navedenim rezultatima i Tsakiris i sar. (2013) su procenili da za decu do treće godine sa prosečnom težinom od 14 kg svaki nivo kontaminacije mleka AFM1 predstavlja rizik.
EU 0.05, Srbija 0.25
Tvrdnja koja se ponavlja za domaću praksu, prenosi u javnost informacije da iako su naše zakonske vrednosti 5 puta veće od dozvoljenih granica u zemljama EU (0,05 μg/kg), posebno se potcrtava da u 3/4 ostatka sveta, ta granica iznosi 0.5 μg/kg i da je sve ok.
BLIC, 24. oktobar 2015. – Novi nivo je dva puta rigorozniji od međunarodno priznatog standarda, od 0,5 mikrograma, koji važi u tri četvrtine sveta i zemljama poput SAD, Kine, Rusije, većine zemalja Latinske Amerike i Azije. (izvor)
Zato mi je bila zanimljiva i ova tabela:
Ovde se vidi da samo u zemljama Dalekog Istoka, prosečna uneta vrednost je 0.360 μg/kg aflatoskina (naučnica posebno navodi da se mleko najviše pije u EU, a da najviše aflatoksina ima u mleko na Dalekom Istoku), dok svi ostali delovi sveta unose količine i prosečne vrednosti daleko niže od navodno tamo dozvoljenog.
Koliko sam uspela da pohvatam, ova igra sa gornjim granicama u Srbiji (više puta je menjana u protekle dve godine) uslovljena je lošom situacijom u poljoprivredi (kukuruz), a onda posledično i problemima mlekara. Ovo deluje kao da smo mi konstatovali da nismo sposobni da spasemo kukuruz od te zaraze, pa se zakonom prilagođavamo sopstvenoj nesposobnosti.
Pitanja:
Ili, konkretno, da li neko zna, zašto vlada projektuje da će se situacija s aflatoksinom u poljoprivredi, moći rešiti tek za 5 godina?
Koji igrači i čiji interesi su igri, ako umesto rešavanja problema mi problem usvajamo kao zakonitost te na temelju toga gradimo zakon da bi problem opstao?
I zašto nam prilikom kontrole službeno zadržavaju i ne puštaju u distribuciju u EU kukuruzno brašno u vrsti hrane cerealije (klikni na link na zvanični sistem za uzbunjivanje EU), ovog puta zbog jednog drugog mikotoksina koji se nigde ni ne pominje u javnosti, deoxynivalenol (DON), zbog koncentracija od 16,8 mg/kg? To isto možemo da očekujemo u mleku? Kakve su posledice, kolika je gornja granica koja garantuje bezbednost ishrane ovako zaraženom hranom?
3 Comments
Procitao sam ovaj tekst onog dana kada je izasao i sve cekam da li ce neko da se javi na ovu temu i ovde i u vecim medijima. Meni je neverovatno da svi cute i niko nista ne govori. Ja sam otac jednog malog decaka koji jos ni godinu dana nema i mene strah hvata na pomisao da mogu nesvesno da mu naskodim zato sto neko u drzavi misli da se problemi resavaju izmenama na papiru a ne konkretnim radom. Sramota
Ово је опасна ствар. И то што сви ћуте је зато што је опасно. Подмићени сви! Срамота баш. Тровачина свуда.
Ok. Da li je neko proveravao nivo aflatoksina u hlebu, pirinču keksu, mesu, jajima? Nije.
Zašto EU ima veću toleranciju na radioaktvnost hrane nego Srbija?Zato što se niskom radijacijom ubijaju glivice koje luče aflatoksinae. Setite se skandala pre nekoliko godina kad su Fructalovi sokovi vraceni zbog povecane radijacije. Za EU su oni bili ispravni.