Tonus hleb, odnosno, kompanija Trivit doo,
OD PRVE POLOVINE OVE GODINE je pod nadzorom Poljoprivredne inspekcije, koja je utvrdila brojne nepravilnosti u vezi sa proizvodom Tonus hleb i kršenje odredbi više zakona. Tek u oktobru 2015. godine, javnosti je postao poznat samo jedan deo iz čitavog spektra nepravilnosti – neistinito navođenje “licence Ruske Akademije nauka”.
Tada javnost saznaje za rešenje Tržišne inspekcije, koja je na moj upit pristupila proveri. Poljoprivredna ispekcija, međutim, proveru je već vršila kontinuirano mesecima pre nego što ću ja poslati predstavku građana na njihovu adresu, o čemu me je obavestila 10. novembra.
Izveštaj
Već više meseci, od prve polovine 2015. godine dakle, kompanija Trivit je svesna da u reklamiranju ovog proizvoda krši više zakona, ali to ne samo da krije od javnosti, već se i opire rešenjima i nalozima Poljoprivredne inspekcije, zbog čega se sada vodi postupak i pred privrednim sudom.
U izveštaju Poljoprivredne inspekcije, navodi se da je ova inspekcija obavljala “stalni nadozor nad kompanijom Trivit doo u prvoj polovini 2015. godine” i kontrolisala proizvode iz spektra Tonus (“osim hleba, obuhvaćena su i peciva”), te utvdila “brojne nepravilnosti u deklarisanju ovih proizvoda, i neusaglašenosti sa odredbama”:
- Zakona o bezbednosti hrane
- Pravilnika o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane
- Pravilnika o kvalitetu žita, mlinskih i pekarskih proizvoda, testenina i brzo smrznutih testa.
Kompanija Trivit ima još od ranije rešenja, koja nije sprovela po nalogu Poljoprivredne inspekcije:
[icon_x]Zabranu navođenja podataka u zdravstvenim izjavama “koje upućuju pojedine kategorije potrošača na korišćenje porizvoda, a isti nije registrovan kao dijetetski*, već kao hleb, odnosno, pecivo, dakle, HRANA”; [icon_x]Zabranu isticanja netačne izjave “ručno pravljeno” – a samo jedna operacija u postupku proizvodnje se vrši ručno. [icon_x]Zabranu pripisivanja osobina hrani koje ime sva hrana iste vrste, kao što je u konkretnom slučaju:- “bez boje” (jer boje nije dozvoljeno dodavati u proizvod koji je deklarisan kao hleb)
- “ne sadrži GMO” (jer promet hrane sa GMO nije dozvoljen u Republici Srbiji)
- “bez holesterola” (jer je to svojstvo svih proizvoda koji ne sadrže sastojke životinjskog porekla).
Kontrolom je još utvrđeno da na proizvodima Tonus
=> “nisu istaknuti alergeni u spisku sastojaka na način kako je to propisano – nepropisno deklarisanje alergena”
=> “nisu navedene količine sastojaka koji su navedeni u nazivu proizvoda (ne primer, “od semenki”, a nema navedene količine semenki u proizvodu).”
Konačno,
“tonus proizvodi, čija su osnovna sirovina proklijala zrna žitarica, ne mogu se svrstati u grupu HLEB, odnosno proizvode hleb i pecivo, na osnovu važećeg Pravilnika o kvalitetu žita, mlinskih i pekarskih proizvoda, testenina i brzo smrznutih testa”.
Sve ovo je kompaniji Trivit doo poznato i u trenutku kada javnost saznaje samo jednu nepravilnost, izrečenu od strane Tržišne inspekcije, po osnovu Zakona o oglašavanju.
U svome tekstu, od 22. oktobra, na osnovu obaveštenja Tržišne, ja sam istakla i ovo, uokvireno:

Oni koji su nadležni, Poljoprivredna inspekcija, utvrdila je brojne nepravilnosti, o kojima sve vreme proizvođač Tonus hleba zna, i svesno ih prećutkuje, praveći hajku na potrošača.
Sve nepravilnosti koje navodim u ovom tekstu, bile su “predmet upravnih i kaznenih mera donetih nakon inspekcijske kontrole izvršene u prvoj polovini 2015. godine”.
Kako se navodi u izveštaju Poljprivredne inspekcije koji mi je dostupan, Trivit doo “nije izvršio nijedno rešenje Poljoprivredne inspekcije doneto nakon ovih kontrola, kojim mu je naređeno da usaglasi deklaraciju proizvoda sa važećim propisima”, još pre više meseci.
Zbog neizvršenja rešenja, inspekcija je “podnela prijavu za privredni prestup nadležnom sudu i donela rešenja o zabrani deklarisanja i označavanja “Tonus” proizvoda na način kojim se potrošači obmanjuju u pogledu svojstava proizvoda i kojom se ovoj hrani pripusuju svojstva prevencije i lečenja bolesti ljudi.”
*Zašto Trivit nije dijetetski proizvod
Prema važećem Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih proizvoda, “dijetetski proizvodi su namirnice koje se zbog posebnog sastava ili posebnog načina proizvodnje jasno razlikuju od namirnica uobičajenog sastava i koje su pogodne za posebno navedenu nutritivnu namenu za koju se stavljaju u promet”.
Prema saopštenju Ministarstva zdravlja, Trivit doo je “pre nekoliko godina podneo zahtev Ministarstvu zdravlja da se Tonus hleb upiše u bazu podataka kao dijetetski proizvod, ali je odbijen zbog nedostavljanja potrebne dokumentacije za upis”.
Međutim, i da je imao svu potrebnu dokumentaciju i ušao na spisak dijetetski proizvoda, ni tada ne bi mogao da koristi zdravstvene izjave ukoliko one ne bi bile bazirane “na dokazanim, opšteprivaćenim naučnim činjenicama” (član 17. Pravilnika).
Takođe, zdravstvene izjave, ukoliko bi bile potkrepljene naučnim činjenicama, bi mogle da se koriste samo uz iskaz značaja raznovrsne i uravnotežene ishrane i zdravog načina života, i uz navođenje koja je to količina tog proizvoda i na koji način treba da se konzumira da se obezbedi izjavljeni povoljan efekat. (član 18. Pravilnika)
Ministarstvo zdravlja je u opsežnoj kontroli ostalih
Nakon mog delovanja na ovom blogu, koje je od javnog interesa, i koje je konačno izazvalo interesovanje javnosti u vezi sa reklamiranjem i oglašavanjem proizvoda korišćenjem medicinskih izjava, Ministarstvo zdravlja je, kako mi je doslovno rečeno, “u okviru svojih nadležnosti a na osnovu ovog slučaja, pokrenulo akciju kontrole reklamiranja i oglašavanja hrane.”
Trenutno se, navodi se u dopisu koji mi je upućen, “kontrolišu reklame za dijetetske proizvode, jer je u skladu sa Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih proizvoda (Sl. glasnik RS br. 45/10 , 27/11 , 50/12 , 21/15 , 75/15) članom 4. jasno precizirano: Deklaracijom, prezentacijom i reklamiranjem dijetetskih proizvoda ne mogu se pripisivati svojstva prevencije, tretiranja i lečenja bolesti, ili se pozivati na takva svojstva”.
Činjenice
[icon_check]Kompanija Trivit doo, bila je svesna sve vreme, od prve polovine 2015. godine da krši više zakona svojim oglašavanjem i deklarisanjem hrane. [icon_check]Kompanija Trivit doo se oglušila na rešenja i naloge Poljoprivredne inspekcije i svesno nastavila da obmanjuje potrošače kroz prodaju proizvoda Tonus sa nezakonitim izjavama, i nakon zabrane isticanja nezakonitih tvrdnji. [icon_check]Kompanija Trivit doo je tokom oktobra i novembra 2015., nakon oktrivanja jedne od nepravilnosti u javnosti (licenca RAN), nastavila da kroz štampane i elektronske medije i društvene mreže, i dalje prikriva celu istoriju događaja dugačku skoro celu ovu kalendarsku godinu, pokušavajući da težište teme prabaci sa problema njihovog obmanjivanja javnosti i opiranja zakonu, na problem potrošača-uzbunjavača.Najkraća hronologija:
1 Kompanija Trivit obmanjuje potrošače. (još od prve polovine 2015. godine)
2. Jedan potrošač je to otkrio. (svojim upitom u julu 2015. godine i uz pomoć izveštaja Tržišne inspekcije oktobra 2015.)
3. Otkriće je izazvalo dobre stvari za sve potrošače (oktobar i novembar 2015.)
- pokrenulo je opsežnu kontrolu reklamiranja hrane,
- ubrzalo donošenje Pravilnika o medicinskim izjavama,
- navelo neke druge proizvođače da odmah savesno uklone svoje izjave koje sadrže neistinite tvrdnje,
- podiglo svest potrošača.
Kraj priče.
[divider] NAPOMENA: svi navodi iz ovog teksta mogu se koristiti u celini, ili u delovima, isključivo navođenjem izvora, blog Mooshema.com, i u elektronskoj komunikaciji linkovanjem na sam tekst putem follow linka. Svi mediji koji prenose ovu informaciju, i odluče da joj dodaju izjave, komentare i zaključke koji nisu deo ovog teksta, rade to po svojoj volji i savesti, bez ikakve moje odgovornosti.Zahvaljujem se Tržišnoj inspekciji (Ministarstvo trgovine), Poljoprivrednoj inspekciji (Ministarstvo poljoprivrede) i Sanitarnoj inspekciji (Ministartstvo zdravlja) na otvorenoj komunikaciji i pristupačnosti, savesnom radu, i iscrpnom informisanju o slučaju od javnog značaja.
[divider]Savet potrošačima
Nemojte se uplašiti ovim slučajem i razmerama hajke na potrošača-uzbunjivača.
Mi i dalje imamo pravo da znamo.
Mi i dalje imamo pravo da pitamo.
Mi i dalje imamo pravo da nas ne obmanjuju.
Ukoliko vam se ovakav način ličnog angažamana za opšte dobro čini kao preteško breme, ne morate to sami. Obratite se nekom od brojnih Udruženja potrošača, kojima možete pomoći ukazivanjem na nepravilnosti koje vidite.
Ako sumnjate da neko krši vaša lična prava, to je predmet isključivo za udruženja zaštite potrošača.
Ako primećujete da se krše prava svih potrošača, kao u ovom slučaju, to je predmet koji možete pokrenuti i sami, direktnim kontaktom sa nadležnim inspekcijama i ministarstvima.
Edukativni tekstovi o pravima potrošača
U mnogim od ovih tekstova koje sam pisala ranije, podizala sam svest potrošača o njihovim pravima, i trudila se da štitim prava svih potrošača. Negde sam uspela i da nešto promenim. Ovo je samo deo, hronološki od novijih ka starijim, koje svaki potrošač može da koristi u zaštiti svojih ličnih, ili opštih potrošačkih prava.
Nastavljam da pišem i istražujem, da pitam i obaveštavam, sve kao i pre, onoliko koliko mi dozvoljava slobodno vreme za ovaj aktivizam.
2014. Mekdonalds II – menja izjave o svojoj hrani kao zdravoj, menja u deklaraciji natpis koliko ima soli
2014. Mekdonalds I – svoju hranu naziva zdravom, priča o količini soli u obroku za decu Happy Meal
2014. Satirično pismo proizvođača potrošačima, najdeljeniji tekst na blogu.
2014. Afera Limun – umirivanje javnosti
2014. Kritički o reklamama Coca Cole i njihovoj borbi protiv gojaznosti
2014. Elvita, poziv da testiramo zajedno tvrdnje sa reklame i rezultat istraživanja
2014. Analiza izjava o proizvodu HotShapers
2014. Kritički tekst o zdravstvenim izjavama u reklamama
2014. Opet aflatoksin, kako nam EU vraća zaražen kukuruz i gde to možete da proveravate
2013. Istraživanje o čudnoj firmi i njihom sertifikatima za proizvod protiv celulita
2013. O Miveli Mg i ostalim obmanjujućim reklamama
2013. Aktuelno u vreme prve afere aflatoskin
2012. Barni keks, zdrava užina za decu?
2012. O takozvanim zdravim slatkišima
2011. Nekoliko ranih studija slučajeva o pravima potrošača iz ličnog primera
2008. Slučaj Women secret
[divider]Vredno deljenja? Klikni na Share (trenutno ne radi share na FB, proradiće u toku večeri)
Mislite da je od značaja za društvo to što radim? Podržite me na Facebooku i Twitteru.
Imate dokaze da sam na društvenim mrežama blaćena zbog ovoga što radim, da mi je ugrožen krediblitet, ili trpim negde pretnje po fizički integritet, ja, ili moje porodica? Javite mi to linkom i print screenom na mooshema [«at»] gmail [«dot»] com
9 Comments
a ne može sa nofollow linkom? Pih 🙂
Nemoj nikome da se pravdaš, uradila si ono što bi svako normalan uradio.
I hvala ti što si nama lenštinama koji nismo uradili isto što i ti nacrtala kako se to radi. Posle ovoga svi mi kao potrošači više nemamo nikakav izgovor za nečinjenje i treba da se stidimo ako dozvolimo sebi da budemo lenji. Nemaš pojma koliko puta sam odustala od najbanalnije borbe za cenu koja je na polici ( i koja se razlikuje od one na kasi) samo zato što nemam vremena, volje i živaca da se zaletim u vetrenjače.
Ne postoje reči kojima bih mogla da opišem ono što sam osetila dok sam čitala komentare koji su se sveli na procenjivanje tebe i tvoje “uloge u aferi”, ali mogu sa sigurnošću da potvrdim da kao potrošač više nikada neću odustati ni od 0,25 dinara razlike u ceni za koju me muvaju na frku na kasama trgovinskih lanaca a ne za nešto više. Ono što si me naučila svojim zaletanjem u vetrenjače je to da svaki potrošač TREBA da se bori za svoja prava. I svaki potrošač se računa, naročito na društvenim mrežama!
Celu ovu priču podržavam, ukoliko je doveden u pitanje sam kvalitet Tonus hleba.
Nisu oni prvi koji proizvod biljnog porekla etiketiraju sa “bez holesterola”, a to što nema navedeno koliko ima semenki… …neki proizvodi nemaju ni osnovnu tabelu makronutrijenata.
Tonus koristim već duže vreme, i stvarno misliš da sam poverovao za tu stvar sa rusima…
😀
Otprilike isto koliko verujem u liposukciju u kapsuli.
🙂
Od hlebova samo njega kupujem (i to retko, kada nemam vremena da sebi ispečem drugi, ili obarim pirinač); smatram da je daleko kvalitetniji od ostalih djubre hlebova, pogotovo onih integralnih od T-500 brašna.
Vidiš, mogla si o tome par reči napisati; smatram da su ljudi u mnogo većoj zabludi oko kupovine “integralnih” stvari, nego što će lečiti sebe lekovitim hlebom.
I svaka čast što si napljuvala fit mjuslije i zdrave ovsene kaše sa šećerom (nisam sarkastičan 🙂 ).
Pozdrav.
Svaka čast na hrabrosti, istrajnosti i moralnom integritetu Tanja.
Ova prica je otisla predaleko Procitala sam i jedne i druge i trece tekstove i ne mogu da shvatim cemu tolika galama i buka oko svega. Ti si uradila ispravnu stvar i trebalo bi da smo ti svi zahvalni zbog toga. U potpunosti podrzavam zabranu netacnih izjava na deklaracijama prroizvoda i to, ne samo Tonus hleba, nego i svih ostalih proizvoda jer sam i sama mnogo puta bila obmanuta od strane proizvodjaca, narocito dok sam bila tinejdzer i tokom ranih dvadesetih jer sam tada naivno verovala da je tacno sve sto proizvodjaci tvrde. Strasno je sto te ovako napadaju i ugrozavaju privatnost i bezbednost zbog stvari od koje svi imamo koristi. Ali, ocigledno neki od drveta ne vide sumu i ne trude se da udju u sustinu problema. Tonus hleb svakako ima svojih kvaliteta i to niko ne osporava, ali to ne treba da bude izgovor za navodjenje laznih ili nepotvrdjenih svojstava proizvoda jer onda to koriste i drugi proizvodjaci stvarajuci laznu sliku o svojim proizvodima. Na kraju, sa babom ili bez nje, ti si uradila dobru stvar i nadajmo se da ce se to prosiriti i na druge proizvode, pa da konacno znamo sta zapravo kupujemo. Veliki pozdrav!
Pingback: Suze su OK. Greške nisu OK. | MOOSHEMA
Svaka čast.
Pingback: Šta imaju zajedničko Snickers i Bonžita? Ništa. | MOOSHEMA
http://www.trivitgroup.com/proizvodi/kore-od-heljdinog-brasna/
Za kore koje u svom sastavu imaju psenicno brasno su napisali da ne sadrze gluten. Verovatno bih ih kupila, ali poucena vasim pisanjem o njima na blogu sam ipak proverila sastav, jer imam jaku alergiju na gluten.